|
|
|
| ||
|
||
|
|
 |
Najčešće Postavljana Pitanja (FAQ-Frequently Asked Questions):
Dodatne informacije: Kako da postanem jedriličar?Potrebno je da kontaktirate najbliži Aero klub
koji ima jedriličarsku sekciju i počnete sa obukom za pilota jedrilice.
Koje su starosne granice?Večina instruktora letenja če zahtjevati da ste stariji od 18 godina da bi ste bavili jedrenjem. U nekim zemljama če vam biti dozvoljeno da sa 16 godina starosti letite ali morate imati saglasnost roditelja. U tu grupu zemalja spada i Bosna i Hercegovina. Pa ako imate manje od 16 godina moraćete da pričekate; nađite neki posao i počnite sa skupljanjem para. Sa druge strane ne postoji maksimalna starosna granica. Pogledajte sljedeća pitanja da odlučite da li je jedriličarstvo ono što zaista želite. Kako izgleda obuka za pilota jedrilice?Aeroklubovi organizuju obuku koja se sastoji od teoretske i praktične. Obuka za pilota jedrilice je jako slična obuci pilota motornog aviona, s tim što pilot jedrilice – učenik ne skuplja sate letenja, već skuplja broj letova. Osnovna jedriličarska obuka traje 62 leta. Polovicu od toga pilot – učenik leti sa svojim instruktorom, a drugu polovicu samostalno, odnosno nastavnik vrši procjenu kad je učenik pilot spreman za samostalno letenje. Obuku za pilota jedrilice možete započeti sa navršenih 16 godina, ali uz saglasnost Vaših roditelja. Osnovna obuka košta oko 500 KM, plus ljekarsko uvjerenje C kategorije koje košta nekih 120 KM. Koliko dugo let traje?Zavisi od uslova u kojima se leti, ali visinski letovi često traju nekoliko sati. Kada su dobri dani za letenje, pilot ne mora da sleti sve dok se nepoćne smrkavati. Kako jedrilica leti?Jedrilica ostaje u zraku zahvaljujući kretnju vazduha na više. Ima mnogo izvora kretanja vazduha na više, podižućih stubova vazduha tzv. "lift", najviše koristeni od strane jedriličara su lift grebena visokog pritiska (padinski lift) i termalni (termički) lift. Lift grebena visokog pritiska nastaje kada horizontalni vjetar udara u prepreku (kao što je greben, padina) i odbija se na gore. Termalni lift nastaje kada se teren zagrijava od sunca i predaje tu toplotu okolnom zraku - koji se onda podiže u vis. Tipično padinski lift postoji u "pojas lifta" zavjetrinskoj strani grebena i piloti se podižu leteči gore-dole kroz taj pojas. Važno je naglasiti da je sa druge strane padine nispono strujanje koje naravno treba izbjegavati. Termalni lift uobičajeno počinje kod nekog lokalne "tačke-okidača" na zemlji i onda raste kao stub ili balon zraka. Da bi se podizali u terminalu, piloti tipično kruže u tom regionu podizžučeg zraka. Planinski talas je uzburkanost atmosfere, kojeg čine stabilni slojevi
zraka, talas u vidu sloja zraka je popračen jakim vertikalnim turbulentnim
strujama. Sticajem okolnosti ovi talasi nastaju u planinskim lancima
prostirajući se pod pravim uglom u odnosu na vjetar. Ovaj fenomen
se može uporediti sa vodom koja struji preko prepreka prouzrokujući
talase promjenom brzine. Najintenzivniji talasi nastaju pod uticajem jakog vjetra koji je
usmjeren pod pravim uglom u odnosu na planinski lanac. Već je vjetar
od 25 čvorova preko grebena planinskog lanca dovoljan za nastanak
talasa. Talas se može razviti čak i na nižim brdima, kao i na izoliranim
planinskim masivima.
Kako jedrilica dostiže visinu?Ima mnogo izvora kretanja vazduha na više, podižućih stubova vazduha tzv. "lift", najviše korišteni od strane zmajara-deltaplana su lift grebena visokog pritiska (padinski lift) i termalni (termički) lift. Lift grebena visokog pritiska nastaje kada horizontalni vjetar udara u prepreku (kao sto je greben, padina) i odbija se na gore. Termalni lift nastaje kada se teren zagrijava od sunca i predaje tu toplotu okolnom zraku - koji se onda podiže u vis. Tipično padinski lift postoji u "pojas lifta" zavjetrinskoj strani grebena i piloti se podižu leteči gore-dole kroz taj pojas. Termalni lift uobičajeno počinje kod nekog lokalne "tačke-okidaća" na zemlji i onda raste kao stub ili balon zraka. Da bi se podizali u terminalu, piloti tipično kruže u tom regionu podižućeg zraka. Koliko osoba može sjesti u jedrilicu?Najčešće jedna ili dvije. (Dvosjedi se koriste za obuku) Ima li jedrilica motor?Nema, ali postoje motornr jedrilice koje mogu da koriste motor kada im zatreba zbog ne povoljnih uslova za letenje. Kako može da poleti?Jedrilica polijeće u aerozaprezi ili uz pomoć vitla, a motorna jedrilica može da poleti koristeći motor. - Aerozaprega je kada avion vuče jedrilicu konopcem ili sajlom. Pilot
jedrilice prati avion i kada postigne određenu visinu vrši otkačivanje.
Poslije otkačivanja jedrilica nastavlja samostalan let. Koje komande za upravljanje i instrumente ima jedrilica?Jedrilica kao i avion ima palicu i pedale te avioinstrumente: brzinomjer, visinomjer, pokazivač penjanja i propadanja (variometar), kontrolnik leta, kompas... Kako pilot jedrilice održava vezu sa avionom, drugim letjelicama i kontrolom leta?Pilot održava radio vezu. NapomenaSve informacije ovdje date su kao osnova. Nema iskazane ili podrazumjevane garancije što se tiće upotrebljivosti ili pogodnost ovog dokumenta za neku pojedinaćnu svrhu. Konsultujte se profesionalno prije pokušaja bilo koje opisane aktivnosti u ovom dokumentu; nije namjera ovog dokumenta da zameni mjerodavna profesionalna uputstva. |
 | ||
 |
|
 |
|
Udruženje ljubitelja ekstremnih sportova - EXTREME - Bosna i Hercegovina
|
|
|
Za sva pitanja, prijedloge i komentare u vezi sa
ovom  |
